SLOVENSKE DREVNOSTI – Pavel Jozef Šafarik
3.500,00 RSD Originalna cena je bila: 3.500,00 RSD.2.999,00 RSDTrenutna cena je: 2.999,00 RSD.
Opis
Slovenske drevnosti – tragom srpske i slovenske prošlosti
Koliko poznajemo najstarije tragove svoje istorije? Šta nam stari izvori govore o Srbima i njihovom mestu među slovenskim narodima?
„Slovenske drevnosti” Pavela Jozefa Šafarika vode čitaoca u istraživanje porekla, ranih pomena i rasprostranjenosti Slovena. Za čitaoce zainteresovane za srpsku prošlost, posebnu vrednost ima sagledavanje naše istorije u širem slovenskom svetu.
Istorija, koreni i kulturno nasleđe
Poznavanje sopstvene tradicije počinje radoznalošću: odakle dolazimo, kako su nas drugi beležili i kakve smo tragove ostavljali kroz vekove? Šafarikovo delo otvara prostor za takva pitanja kroz proučavanje istorijskih svedočanstava, imena naroda i geografskih podataka.
Kao delo nastalo u XIX veku, „Slovenske drevnosti” pružaju i uvid u razvoj slavistike i tadašnja tumačenja prošlosti. Čitamo ih kao značajno istorijsko istraživanje i podsticaj za dalje upoznavanje srpskog i slovenskog nasleđa.
Za one koji žele da bolje upoznaju svoju prošlost
Knjiga je namenjena ljubiteljima istorije, čitaocima zainteresovanim za srpske korene i svima koji žele da prošire znanje o slovenskim narodima i njihovoj kulturnoj baštini.
Izdavač : Halabooka
Povez : Tvrdi
Broj strana : 600
Format : 25*17,5
Pismo : Ćirilica
Povezani proizvodi
Aleksandar Dima – Tri Musketara
Roman Tri musketara najpoznatije je delo Aleksandra Dime oca. Govori o avanturi trojice kraljevih musketara: Aramisa, Portosa i Atosa, i novajlije koji im se priključuje – mladog Gaskonjca D’Artanjana. Ovaj neponovljivi klasik prikazuje herojske podvige i pustolovine u Francuskoj XVII veka, društvu krcatom intrigama, sukobima političkih interesa i ličnim ambicijama.
Dvor Luja XIII preplavljen je špijunima, plemstvo se otima o krunu, a među svim tim spletkama, i u atmosferi opšteg nepoverenja, plemeniti musketari ustaju u odbranu svoje otadžbine i smelo kreću u opasnu misiju da osujete zaveru koja preti ne samo kruni već i budućnosti čitave Evrope.
Ovaj roman je poslužio kao predložak za brojne filmske, televizijske, animirane i pozorišne adaptacije. Uticaj Diminih (1802–1870) istorijsko-avanturističkih romana osetio se u gotovo celoj evropskoj popularnoj književnosti. Kompozicija njegovih dela, živahan dijalog i živopisni opisi i danas plene široku publiku, a Dima ostaje jedan od najvećih romansijera i dramskih pisaca svoga vremena.
Dušan Babac – U SLUŽBI KRUNE
Osnivane od najranijih vremena da bi obezbeđivale vladara, gardijske jedinice su osnovni stub odbrane vlasti i vladajućeg poretka. Tokom vekova lična, telesna straža vladaoca uvek predstavlja najodaniji deo i poslednju zaštitu suverena. Pripadnici garde uvek se vrlo pažljivo biraju jer se od njih očekuje da budu kadri da izvršavaju najodgovornije zadatke i suočavaju se s najvećim opasnostima.
Posle „upisnih pandura” iz 1825. godine i „soldata” iz 1827, koje je predstavljao kao policijske snage za održavanje unutrašnjeg reda, knez Miloš Obrenović dolazi na ideju da oformi posebne vojne jedinice po ugledu na rusku gardu.
Ovo je bogato ilistrovana priča o njihovom nastanku.
Frančeska Imakolata Čaoki – U IME PETRA
Papa želi da promeni Crkvu, ali Crkva ne želi da se promeni.
„Sve što misliš da znaš o Vatikanu samo je bleda senka onoga što ćeš tamo zateći.“
U ime Petra nije samo priča o bogatstvima, rasipanju i spletkama već i svojevrsni j'accuse protiv međunarodnih lobija unutar Vatikana koji podrivaju papinu misiju obnove. Ovo je priča o njima: ko su ti ljudi, šta žele, koliko su opasni. I zašto bi se moglo dogoditi da dobiju ovu partiju.
Prvi put u celosti ispričana priča o skandalima koji su pratili rad takozvane Papine komisije.
Nedugo pošto se popeo na papski tron, papa Franja je dobio poverljiv dokument: reč je o bilansima finansijskih institucija Svete stolice. Tada je shvatio pravi motiv nezapamćenog postupka svog prethodnika, Benedikta XVI, njegove odluke da se povuče: Vatikan je na ivici bankrota. Troškovi Kurije su izmakli kontroli, a da bi se pokrili, upotrebljena su sredstva iz fonda za vanredne situacijie, pa čak i dobrovoljni prilozi koje vernici svakodnevno ostavljaju u crkvama širom sveta za pomoć siromašnima. Povrh svega, ispostavilo se da je „friziranje“ računa u Vatikanu svakodnevna pojava, kao i da Institut za verske poslove, poznatiji kao Vatikanska banka, radi krajnje netransparentno. Svestan razmera krize, u julu 2013. papa osniva međunarodnu komisiju čiji je zadatak da obavi temeljnu analizu finansijskog stanja Vatikana i ukaže na izlaz.
HAJDUK VELJKO PETROVIĆ
Ono što je Vuk Karadžić zapisao za srpskog vojvodu i svoga pobratima Hajduk Veljka Petrovića, da bi u vreme Ahila i Miloša Obilića bio njihov junački drug, sadržina je ovog romana ispisivanog po istoriji i mitu, po legendama i narodnom nasleđu vraćenom u sam život... Ono što novo u srpskom istorijskom romanu donosi Vitezovićevo delo jeste intermedijalno prožimanje. Majstor televizijskih drama, Milovan Vitezović već od prve stranice piše roman u kadrovima, isključivo dejstvuje slikama, ponekad naglasi čak i mizanscen i stalno vodi računa o ritmu pripovedanja... Vitezović se u gradnji lika Hajduk Veljka Petrovića oteo stereotipu potvrđivanom u kazivanjima o ustanku, u istorijskoj prozi i u desetinama pesama i drama. Njegov Veljko je živi lik, ludog, junaka, koji je srećan dok je živ, kako bi mogao da se bori i da smrt izaziva, koji mašta čak i da Napoleona napadne s leđa. Okružen bećarima, koji su toliko hitri da na konjima kišu preteknu, Veljko uspeva da pomera predele, da sve bude u romanu u pokretu, i istok, i šuma sa kojom će nestati pred Karađorđevim očima na kraju romana”...
Milovan Vitezović
Miloš Petković, Mladen Đorđević – OD MAČA DO KUBURE
Na jednom se mestu okupiše zmajeviti srpski vitezovi i neustrašivi hajduci, isti oni koji su kroz istoriju svetu srpsku zemlju sopstvenom krljvlju natapali, ne bi li budućim pokolenjima obezbedili mir, blagostanje i slobodu. Za njih cena života nije bila prevelika jer su znali kakvu svetinju brane. Zato su bez razmišljanja potezali za mačem i kuburom, i na taj način zapisali svoja imena u knjigu večnosti.
Nigde se na taj način ne prepliću istorijsko i mitsko kao na mestu sastanka Obilića, Kosančića, Toplice Milana, pa svetog cara Lazara, Zmaj Ognjenog Vuka, Stefana Visokog i Marka Kraljevića što jaše na vernome Šarcu, dok im u susret pristižu Crni Đorđe, te neustrašivi hajduk Veljko Petrović, nebeska kubura Sinđelić, Zmaj od Noćaja i Zeka Bubuljaša. Takvi heroji ne smeju biti zaboravljeni.
Petar I: Kralj oslobodilac
Dušan M. Babac
Monografska publikacija Petar I: Kralj oslobodilac autora Dušana M. Bapca predstavlja političko-istorijsku analizu okolnosti koje su pratile život i vladavinu jedne od najistaknutijih i najsvetlijih figura srpske istorije, kralja Petra Prvog Karađorđevića. Autor polazi od zaključka da je, o čoveku koji je ostavio dubok trag u novijoj istoriji Srbije, relativno malo pisano. Oslanjajući se na pouzdanu arhivsku građu i radove uglednih domaćih autora, i pre svega na objektivno i činjenično sagledavanje istorijskog konteksta, autor nastoji da stvori pouzdanu sliku o njegovom detinjstvu i mladosti, školovanju, životu u emigraciji, materijalnom položaju, duhovnim težnjama, političkim shvatanjima.
U našoj savremenoj istoriji jedini je kralj Petar bio ustavotvorni parlamentarni monarh i demokrata u pravom smislu te reči, i bez obzira na činjenicu da je vladao pre više od 100 godina, njegov primer može biti veoma inspirativan i uzor i u današnje vreme, naročito kada se uzme u obzir i njegova lična skromnost koja se graničila sa asketizmom.
U životu kralja Petra jasno se izdvajaju tri celine: život u izgnanstvu, u otadžbini i rat i poslednje godine. Petar I: Kralj oslobodilac vredan je doprinos istoriografiji i dragocena istorijska biografija, koja kod objektivnog i dobronamernog čitaoca podstiče otrežnjenje i buđenje zdrave nacionalne svesti, jer se ne zasniva na štetnim euforičnim mitovima, već na zrelom i odmerenom sagledavanju i uvažavanju nacionalne istorije. Činjenica da je monografska publikacija štampana kao dvojezično izdanje na srpskom i engleskom jeziku, i omogućuje da najsvetlije stranice naše savremene istorije postanu dostupne čitaocima širom sveta.
Poseban doprinos pomenute monografije je vizuelni materijal koji je prati, tim pre što nikada do sada nije objavljena ni jedna ilustrovana monografija o kralju Petru. Preko 300 fotografija iz epohe, mahom nepoznatih široj javnosti, predstavljaju istorijski izvor prvog reda. Takođe, za potrebe izrade pomenute monografije, prikupljeni su portreti Petra Karađorđevića koji se čuvaju u svim muzejima u Republici Srbiji i Republici Srpskoj, ali i na širem prostoru bivše Jugoslavije, kao i u privatnim zbirkama. Na taj način će čitaocima knjige biti omogućeno da vide portrete čiji autori su bili Arsenije Petrović, Uroš Predić, Vlaho Bukovac, Nikola Milojević, Špiro Bocarić, Vsevold Guljevič, Vladimir Becić, Bogosav Vojnović – Pelikan, Frensis Oven Selsburi, Valdo Berbe i drugi. Najveći deo pomenutog materijala do sada nije bio publikovan.
U zasebnom poglavlju monografije prikazani su spomenici kralju Petru, dela najistaknutijih domaćih vajara toga vremena, koji su bili podignuti posle njegove smrti i koji su najvećim delom uništeni za vreme Drugog svetskog rata ili neposredno po njegovom završetku.
Naposletku, treba napomenuti da u monografiji po prvi put imamo publikovane fotografije nekih ličnih predmeta kralja Petra, poput venčanih kruna kneza Petra i kneginje Zorke sa Cetinja iz 1883, triptih ikona koju je kralj Petar dobio na poklon od ruskog cara Nikolaja II i koju je svuda nosio sa sobom, i u povlačenju preko Albanije, dva molitvena krsta koja je poklonio manastiru Hilandar prilikom posete 1910, prvi rendgenski snimak u Srbiji iz 1905. godine, na kome se vidi šaka kralja Petra sa zaostalim kuršumom iz francusko-pruskog rata, knjiga episkopa žičkog Save Dečanca „Vladalac i narod – krunisanje i miropomazanje vladaoca i dužnosti njegove i narodne”, sa posvetom kralju Petru, dvorski meniji, pozivnica za slavu, eks librisi, naravno i krunidbene insignije iz 1904. godine i još mnogo toga.
Slavomir Nastasijević – Julije Cezar
„Cezar je pravio dalekosežne planove. Sebe je video kao gospodara sveta, pa je nameravao da sve zemlje potčini svojoj vlasti. Divovski plan Aleksandra Makedonskog počeo je da ga progoni. I veliki Rimljanin se zanosio idejom o helenizaciji ne samo Azije nego i celog sveta. Nameravao je da prodre u najzabačenije kutke dalekih zemalja, da svuda za sobom ostavi tragove napretka i kulture i, što je najvažnije, da pronese rimske orlove…
Cezar je savladao sve svoje neprijatelje koji su mu nauditi mogli oružanom silom, bio je zabran za doživotnog diktatora, i sad je čeznuo za kraljevskom krunom. Kleopatra mu je često govorila da će rimski senatori, njegovi najljući protivnici, napraviti kraljevsku krunu i lično mu je staviti na glavu. Cezar je taj čas željno očekivao…“
Ličnost rimskog vojskovođe, državnika i pisca Gaja Julija Cezara ponukala je Slavomira Nastasijevića da napiše roman upravo o njemu. Cezar je osvojio Galiju, posle građanskog rata protiv Gneja Pompeja Magna postao je doživotni diktator, čime je započeo preobražaj Rima iz republike u carstvo; ubijen je u Senatu. Postavši u zapadnom kulturnom krugu sinonim za autokratskog vladara, ali i za veštog vojskovođu uz bok Aleksandru Velikom, mnogo kasnije Napoleonu Bonaparti, njegovo je ime u mnogim evropskim jezicima u srednjem veku dalo reč za vladara. Ime mu je zapamćeno i u reformi računanja vremena koju je proveo 45. p. n. e., koje se naziva julijanskim kalendarom, a po njemu je i nazvan mesec jul. Njegov buran život i veza s Kleopatrom oživljavaju na stranicama Nastasijevićevog romana otkrivajući nam brojne zanimljive tajne: pobede, poraze, borbu na život i smrt, nadmetanje ljubavi i moći…
Slavomir Nastasijević – Karlo Martel
„Gusta šuma. Stravična i skoro neprohodna. Po jedva vidljivim stazama lelujaju senke koje kroz gusto granje danju stvaraju zraci sunca, noću meseca. Niko u toj dubokoj tišini – koju narušava samo promicanje šumske zveri ili žubor nevidljivog izvora – ne bi smeo pomisliti ni da predani, kamoli da prenoći…“ Tom slikom se otvara viteški svet Slavomira Nastasijevića, u kome ugljari postaju štitonoše, a zatočenici kraljevi, jer su srce, čast i hrabrost ono od čega je čovek istinski sačinjen i čime stiče svoje mesto u svetu.
Ako istorijski roman može imati avanturističkog šarma, a istorijske i izmišljene ličnosti u njemu povremeno poprimati stripovski karakter, onda se to događa u romanima Slavomira Nastasijevića, koji ovoga puta prati put budućeg franačkog kralja Karla Martela od zatočenika kome preti pogubljenje – do velikog vojskovođe. Na tom putu spasavaju ga, rade mu o glavi ili vojuju s njim neverovatno živopisni likovi, muškarci i žene iz svih slojeva srednjovekovnog društva, koji pred čitaocem izranjaju sa svojim brojnim ljudskim odlikama, čineći stvari herojske i kukavičke, podle i plemenite, uz dozu divnog humora i nezaboravne dijaloge koji nam ovaj svet sada već daleke prošlosti čine bliskim, a ovu priču živom i neizmerno zabavnom.

Recenzije
Još nema komentara.