Akcija
ŠTEFAN CVAJG – BALZAK
Ako biste nekom istoričaru književnosti, pasioniranom čitaocu ili prosto frankofilu postavili pitanje koji je pisac bio najslikovitija, najgrotesknija i istovremeno po mnogo čemu najtragičnija ličnost u Francuskoj XIX veka – dobili biste isti odgovor: Onore de Balzak. Napisati dobru biografiju takve osobe – nekonvencionalnu, punu kontradiktornosti – nije lak zadatak, ali Štefan Cvajg je to izveo vrhunski. Napisao je veličanstvenu biografiju briljantnog stvaraoca. Opisao je život čoveka koji živi u svetu sopstvene neobuzdane mašte, prenoseći svoje snove, planove i ljubavi u stvarnost. Ali kako to biva u životu, stvarni svet ne ispunjava naše fantazije. Balzak je bio stvarniji u svetu svojih romana nego u svakodnevnom životu. Večiti gubitnik, siromašan biznismen i nesrećno zaljubljen u žene koje su ga tretirale kao budalu. U ovoj biografiji Balzak je živ, stvaran u svakom detalju, a njegova sudbina budi brojne emocije: od sažaljenja i simpatije prema tužnom detinjstvu, preko podsmeha njegovom snobizmu, „aristokratomaniji“ i čudnim ljubavnim avanturama, neverice da je tako nisko pao, besa što nije uspeo da izađe iz začaranog kruga dugova i zavisnosti, do divljenja za titanski rad kom se svim srcem posvetio.
Štefan Cvajg je stvorio delo koje dira srce i omogućava vam da doživite uspone i padove majstora književnosti. Na Balzakovoj biografiji radio je deset godina, smatrajući je „magnum opusom” svojih književnih ostvarenja. Ne sasvim završen rukopis – čudom preživeo ratna bombardovanja – objavljen je nakon autorove smrti, zahvaljujući naporima njegovog prijatelja Riharda Fridentala. Knjiga Štefana Cvajga je velika pohvala stvaralačkoj moći i spisateljskom talentu, divna panorama epohe, a pre svega fascinantna priča o neotesanom francuskom skorojeviću koji je ušao u istoriju kao jedan od najvećih književnih stvaralaca. Nakon čitanja poželećete da obnovite svoje znanje o Balzakovim romanima.
ŠTEFAN CVAJG – MARIJA STJUART
Na srednjovekovnoj pozornici intriga, dvoličnosti pa i krvavih ubistava Štefan Cvajg u ovom maestralnom biografskom romanu opisuje psihološke portrete dveju snažnih žena. Jedna od njih, škotska kraljica Marija Stjuart, rastrzana između strasti i ništa manje strastvene borbe za svoju veru, stoji nasuprot engleske kraljice, dvolične i proračunate Elizabete I. Svoj fascinantni životni put, strastvena i lepa Marija Stjuart okončava najpre u skoro dvodecenijskom zatočeništvu engleske kraljice i na kraju smrću odsecanjem glave, ni u jednom momentu ne pomislivši da se odrekne sopstvene vere.
„Moral i politika idu zasebnim putevima. Stoga se jedan događaj prosuđuje sa potpuno različitih stanovišta, već prema tome da li se ocenjuje sa stanovišta čovečnosti, ili pak sa stanovišta političke koristi. Moralno, pogubljenje Marije Stjuart ostaje kao potpuno neoprostiv čin: protiv svakog međunarodnog prava zadržali su u zatočenju usred mira kraljicu susedne zemlje, ispotaje spleli zamku i na najperfidniji način je njoj poturili. Ali, isto tako, ne može se osporiti da je, gledano sa državno-političkog stanovništva, odstranjenje Marije Stjuart za Englesku bila ispravna mera. Jer u politici ne odlučuje – nažalost! – pravo u jednoj meri, nego njen uspeh… Istorija često ide mračnim i krivudavim stazama, ali se na kraju uvek ispunjava istorijski smisao, uvek nužnosti konačno izvojuju svoje pravo“, objašnjava Cvajg pred kraj svoje pripovesti o tragičnoj sudbini kraljice Škotske.
Stefani Majer – Kratak drugi život Bri Taner
Upoznajte svet Sumraka iz novog, mračnijeg ugla... Bri Taner se gotovo i ne seća svog života pre nego što je dobila izoštrena čula, neverovatnu fizičku snagu i nadljudske reflekse... pre nego što je postala vampirica, uvek željna krvi...
Dijego dugim, snažnim udahom uvuče vazduh kroz nos - a ja posmatrah kako mu se telo menja. Pognuo se na krovu, jednom se rukom držeći za ivicu. Sva ona neobična druželjubivost iščeznu, i on se pretvori u lovca.
Prepoznala sam to stanje i zbog toga se nisam osećala neprijatno jer sam ga razumela.
Isključila sam mozak, došlo je vreme za lov. Duboko sam udahnula, uvlačeći miris krvi koji je kolao u ljudima ispod nas. Oni nisu bili jedini ljudi naokolo, ali su nam bili najbliži. Morali ste da se odlučite koga ćete loviti, pre nego što nanjušite svoj plen.
Sada je prekasno da se promeni odluka.
Stepa – Anton Pavlovič Čehov
Stepa, koju je Čehov napisao 1887. godine, neposredno pre čuvenog pozorišnog komada „Ivanov“, izdvaja se u njegovom opusu kao duža novela o putovanju jednog dečaka kroz stepu. taj simbol beskraja Rusije. U ovom delu ima mnogo autobiografskog. Stepa za
uzima posebno mesto u očaravajućim romanima o inicijaciji u svetskoj književnosti (kao što su, na primer, Puškinova „Kapetanova kći“, „Prva ljubav“ Turgenjeva, Konradova „Mladost“, „Dnevnik o Čarnojeviću“ Miloša Crnjanskog, Floberov „Novembar“, „Avanture pod pločnikom“ Dilana Tomasa, Selindžerov „Lovac u žitu“, Fanteov „Put za Los Anđeles“, Bolanjovi „Divlji detektivi“, Pelevinov „Omon Ra“, „Zona“ Sergeja Dovlatova, Hamsunova „Glad“. . . Često su to prvi romani jednog pisca, a ponekad ostaju jedino njegovo delo.
Stepa je leksikon poetike A. P. Čehova, knjiga koju mogu da čitaju sve generacije, i kojoj uvek mogu da se vrate.
„Putuješ sat, dva. . . Na putu te susreće ćutljivi starachum ili kamena žena, koju je postavio bogzna ko i kada, bez šuma preleti nad zemljom noćna ptica, i ti se, malo-pomalo, prisećaš stepskih legendi, priča namernika, bajki dadilja, i svega onog što si i sam video i dušom osetio. I tada, u cvrčanju insekata, u sablasnim obličjima i humovima, u tamnoplavom nebu, u mesečevoj svetlosti, u lepršanju noćne ptice, u svemu što vidiš i čuješ, počinješ da slutiš veličanstvo lepote, mladost, procvat svih moći i strasnu žeđ za životom; duša se odaziva prekrasnom, divljem zavičaju, i poželiš da zajedno s noćnom pticom poletiš nad stepom. U veličanstvenom zanosu lepote, u višku sreće, osećaš neku napregnutost i tugu, kao da stepa uviđa da je usamljena, da su njeno bogatstvo i duša za svet izgubljeni, da ih niko nije opevao, da nikome nisu potrebni, i kroz radosnu graju čuješ kako tužno, očajnički doziva: pesnika! pesnika!. . .“
Strast u planini Džud Devero
Bronvin Makaran je bila poglavarka jednog od najmoćnijih škotskih klanova, mrzela je Engleze i nije želela da se uda. Dok je pred oltarom stajala sama i ponižena, Bronvin je bila rešena da mrzi svog budućeg supruga, Stivena Montgomerija. Međutim, dok su klanovi ratovali među sobom, ovaj ratnik stao je uz svoju ženu i branio njeno ime, ponos i čast...
Štrumpfovi – čitam i bojim – Štrumpfeta
Strumpfovi rešavalice 3
Štrumpfovi rešavalice 4
Superheroj na delu – Ja sam Supermen
Superheroj na delu – Supermenove supermoći
Superheroj na delu – Upoznajte superheroje
Supermen – Borba protiv zla
Supermen knjiga aktivnosti sa preko 50 nalepnica!
Supermen i njegovi prijatelji nemaju vremena za predah: Metropolis je u nevolji jer Leks Lutor, Brejnijak i ostali zlikovci ponovo spremaju neko zlodelo.
Pomozi svojim omiljenim superherojima u borbi protiv zla, i zabavi se uz mnoštvo nalepnica i raznovrsnih zadataka!
Od autora: Supermen
Supermen – Čovek od čelika
Supermen knjiga aktivnosti sa preko 50 nalepnica!
Supermen i njegovi prijatelji nemaju vremena za predah: Metropolis je u nevolji jer Leks Lutor, Brejnijak i ostali zlikovci ponovo spremaju neko zlodelo.
Pomozi svojim omiljenim superherojima u borbi protiv zla, i zabavi se uz mnoštvo nalepnica i raznovrsnih zadataka!
Od autora: Supermen