Pismo: Ćirilica
Povez: Tvrd
Format: 14x21cm
INES SRCA MOGA-Isabel Aljende
913,00 RSD Original price was: 913,00 RSD.350,00 RSDCurrent price is: 350,00 RSD.
POP ĆIRA I POP SPIRA-Stevan Sremac
484,00 RSD Original price was: 484,00 RSD.300,00 RSDCurrent price is: 300,00 RSD.
LJUDI GOVORE-Rastko Petrović
300,00 RSD
Kategorija: Klasična književnost
Opis
Recenzije (0)
Budite prvi koji će napisati recenziju za „LJUDI GOVORE-Rastko Petrović“ Odustani od odgovora
Povezani proizvodi
Aleksandar Dima – Tri Musketara
Aleksandar Dima
Tri musketara
Roman Tri musketara najpoznatije je delo Aleksandra Dime oca. Govori o avanturi trojice kraljevih musketara: Aramisa, Portosa i Atosa, i novajlije koji im se priključuje – mladog Gaskonjca D’Artanjana. Ovaj neponovljivi klasik prikazuje herojske podvige i pustolovine u Francuskoj XVII veka, društvu krcatom intrigama, sukobima političkih interesa i ličnim ambicijama.
Dvor Luja XIII preplavljen je špijunima, plemstvo se otima o krunu, a među svim tim spletkama, i u atmosferi opšteg nepoverenja, plemeniti musketari ustaju u odbranu svoje otadžbine i smelo kreću u opasnu misiju da osujete zaveru koja preti ne samo kruni već i budućnosti čitave Evrope.
Ovaj roman je poslužio kao predložak za brojne filmske, televizijske, animirane i pozorišne adaptacije. Uticaj Diminih (1802–1870) istorijsko-avanturističkih romana osetio se u gotovo celoj evropskoj popularnoj književnosti. Kompozicija njegovih dela, živahan dijalog i živopisni opisi i danas plene široku publiku, a Dima ostaje jedan od najvećih romansijera i dramskih pisaca svoga vremena.
DERVIŠ I SMRT- Meša Selimović
„Gdje su zlatne ptice ljudskih snova, preko kojih se to bezbrojnih mora i vrletnih planina do njih dolazi? Da li nam se ta duboka čežnja djetinje nerazumnosti posigurno javlja samo kao tužni znak izvezen na mahramama i na safijanskim koricama nepotrebnih knjiga?
I tada sam shvatio ono najvažnije. Sjeća li se, i njega sam pitao, nekad, o zlatnoj ptici koja znači sreću. Sad sam shvatio: to je prijateljstvo, ljubav prema drugome. Sve drugo može da prevari, to ne može. Sve drugo može da izmakne i ostavi nas puste, to ne može, jer zavisi od nas. Ne mogu da mu kažem: budi mi prijatelj. Ali mogu da kažem: biću ti prijatelj.“
Srpska književna scena može se pohvaliti brojnim piscima izuzetnog dara, ali malo je onih čije stvaralaštvo dotiče čitaoca kao Selimovićevo – toplina i neposrednost njegovih junaka i čistota osećanja koja izviru sa stranica ovih dela, ispričanih takvom jednostavnošću kakvu samo vrhunski majstor može da postigne, diraju pravo u dušu i zauvek tu ostaju. „Derviš i smrt“, „Tvrđava“ i „Ostrvo“ pravi su biseri ovog velikana.
Pozivam za svjedoka vrijeme, početak i svršetak svega - da je svaki čovjek uvijek na gubitku, ajetima iz Kur-ana Selimović započinje i završava roman, zaokružujući time cjelinu, cjelinu trajanja u vremenu u kojem je čovjek taj koji gubi. Ne može promijeniti vrijeme, zaustaviti ga ili vratiti. U taj okvir pisac smješta svoju priču.
Jedan od najboljih romana ikada napisanih.
Erazmo Roterdamski Štefan Cvajg
Kao u priči pitko izlaže Cvajg istorijske i biografske okolnosti koje su uticale na formiranje Erazma
kao osobe čija je životna težnja bila harmonična sinteza suprotnosti u ljudskom duhu, osobe koja ne
odobrava drastične mere. Rat mu se činio nespojivim sa moralno mislećim čovečanstvom.
Samo je jednu stvar na zemlji kao suprotnost razumu istinski mrzeo: fanatizam.
Samostalnost u mišljenju smatrao je nečim što se samo po sebi razume.
Ne boraveći stalno ni u jednoj zemlji i kao kod kuće u svima njima, prvi svesni kosmopolit i
Evropejac, nije priznavao nadmoćnost jedne nacije nad drugom, i pošto je narode cenio jedino po
njihovim najplemenitijim i najobrazovanijim duhovima, po njihovoj eliti, svi su mu izgledali dostojni
ljubavi.
Erazmo i njegove pristalice smatrali su napredak čovečanstva putem prosvećenosti mogućim i željno
su iščekivali mogućnost da se pojedinac, kao i celo društvo, vaspita širenjem obrazovanosti.
FRANKENŠTAJN Meri Šeli
999,00 RSD
Pripovest o kreaciji Viktora Frankenštajna postala je mnogo više od strašne priče kojom je Meri Šeli odgovorila na izazov prijatelja i čuvenog pisca lorda Bajrona: ona je prerasla u neprevaziđen gotski roman koji svedoči o stradanju jednog nesrećnog stvorenja.
Viktor Frankenštajn je naučnik briljantnog uma, koga ambicija goni da ode korak dalje od svega što je bilo koji smrtnik dotad uradio i preuzme ulogu Tvorca, te da sam načini život.
Uz prasak groma u mračnoj noći, njegova zamisao oživljava. Da li će to stvorenje biti savršeno biće kakvo je Viktor zamislio ili čudovište koje će se okrenuti protiv sopstvenog stvoritelja?
Uzvišena snaga proze, groteskni likovi, nestvarno živopisan pripovedački stil i višeslojna tematika čine samo delić vrednosti remek-dela Meri Šeli. Čitaoci gotovo mogu da osete dah čudovišta dok njegove reči odzvanjaju sa stranica ovog malog književnog čuda.
Sagorjeli Rumi – Nahal Tajadod
Od čega i zašto jedno biće izgara?
Zašto jedan erudita i slavni propovjednik odlazi i iznenada se izoluje sa čudnim i zimogrižljivim lutalicom, četrdeset dana i noći, i vraća se, prosvijećen, upaljen, razigran?
I zašto taj učenjak tako dostojanstven postaje Rumi, veliki pjesnik sufija, tvorac plesa derviša, slavljen koliko i Saadi, Hafez i Omar Hajam?
Kakav ga je to nečuveni fenomen transformirao?
Kako je nastalo pedeset hiljada nezaboravnih stihova?
Kakva je to vatra?
Još od trinaestog stoljeća ta ljubavna priča muči persijsku literaturu. Impresionirana još od ranog djetinjstva Rumijevim stvaralaštvom, Nahal Tajadod neustrašivo, u ovom romanu inspirisanim mističnim i putenim Orijentom, odbacila je sve velove, čak i one najintimnije, koji su prikrivali tu pasiju često nazivanu božanskom.
Kada tijelo i duša, prestajući opirati se jedno drugom, gore na kraju istim plamenom ?
Nahal Tajadod je rođena u Teheranu 1960. godine, živi u Francuskoj od 1977. Prevodeći Rumija crpila je u njegovu djelu inspiraciju za svoj roman.
Slavomir Nastasijević-Julije Cezar
Slavomir Nastasijević
Julije Cezar
„Cezar je pravio dalekosežne planove. Sebe je video kao gospodara sveta, pa je nameravao da sve zemlje potčini svojoj vlasti. Divovski plan Aleksandra Makedonskog počeo je da ga progoni. I veliki Rimljanin se zanosio idejom o helenizaciji ne samo Azije nego i celog sveta. Nameravao je da prodre u najzabačenije kutke dalekih zemalja, da svuda za sobom ostavi tragove napretka i kulture i, što je najvažnije, da pronese rimske orlove... Cezar je savladao sve svoje neprijatelje koji su mu nauditi mogli oružanom silom, bio je
izabran za doživotnog diktatora, i sad je čeznuo za kraljevskom krunom. Kleopatra mu je često govorila da će rimski senatori, njegovi najljući protivnici, napraviti kraljevsku krunu i lično mu je staviti na glavu. Cezar je taj čas željno očekivao...“
Ličnost rimskog vojskovođe, državnika i pisca Gaja Julija Cezara ponukala je Slavomira Nastasijevića da napiše roman upravo o njemu.
Cezar je osvojio Galiju, posle građanskog rata protiv Gneja Pompeja Magna postao je doživotni diktator, čime je započeo preobražaj Rima iz republike u carstvo; ubijen je u Senatu. Postavši u zapadnom kulturnom krugu sinonim za autokratskog vladara, ali i za veštog vojskovođu uz bok Aleksandru Velikom, mnogo kasnije Napoleonu Bonaparti, njegovo je ime u mnogim evropskim jezicima u srednjem veku dalo reč za vladara. Ime mu je zapamćeno i u reformi računanja vremena koju je proveo 45. p. n. e., koje se naziva julijanskim kalendarom, a po njemu je i nazvan mesec jul. Njegov buran život i veza s Kleopatrom oživljavaju na stranicama Nastasijevićevog romana otkrivajući nam brojne zanimljive tajne: pobede, poraze, borbu na život i smrt, nadmetanje ljubavi i moći...
Beleška o piscu
Slavomir Nastasijević (Gornji Milanovac, 1904 – Novi Sad, 1983) potiče iz umetničke porodice. Njegova starija braća bavila su se slikarstvom (Živorad), književnošću (Momčilo) i komponovanjem (Svetomir). Diplomirao je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Svoju književnu karijeru započeo je objavljivanjem humorističkih priloga u listovima Zvono, Ošišani jež, Jež i Pravda, a objavio je i dve komedije: Vračara Božana (Vršac, 1937) i Nesuđeni zetovi (Vršac, 1939). U humorističku prozu spada i njegov roman Istina o Mališi Čvoriću (Novi Sad, 1981). U zreloj fazi svog stvaralaštva Nastasijević objavljuje istorijske romane: Gvapo (Beograd, 1957), Hannibal ante portas (Beograd 1958), Aleksandar Makedonski (Beograd, 1961), Julije Cezar (Beograd, 1964) i Karlo Martel (Beograd, 1989). Teme za svoje istorijske romane nalazio je i u srpskoj srednjovekovnoj istoriji, koju je podrobno proučavao i uspešno transponovao u svoja dela: Despot Stefan (Beograd, 1960), Vitezi kneza Lazara (Beograd, 1962), Legende o Milošu Obiliću (Beograd, 1966) Stefan Dušan (Beograd, 1975), Teško pobeđenima (Beograd, 1976) i Ustanak u Zeti (Beograd, 1984). Slavomir Nastasijević u svojim romanima verodostojno oslikava neke od najbitnijih istorijskih ličnosti našeg srednjeg veka, kao što su Stefan Vojislav, Stefan Dušan, knez Lazar, despot Stefan Lazarević, despot Đurađ Branković i drugi kosovski junaci. Dopunjujući plejadu svojih likova, Nastasijević stvara i neistorijske karaktere koji se maestralno uklapaju u istorijsku podlogu njegove romaneskne proze.
TRI ČOVEKA U ČAMCU- Džerom K. Džerom
Humoristički roman "Tri čoveka u čamcu" engleskog pisca Džeroma K. Džeroma smatra se jednim od najpopularnijih književnih dela XX veka. Na njegovim stranicama ređaju se događaji koji su se zaista desili. Džordž, Haris i Monmorensi nisu izmišljene ličnosti, nego bića od krvi i mesa. Glavna lepota ove knjige leži u njenoj jednostavnoj istinitosti.Manje detalja
ZLI DUSI I-II deo– F. M. Dostojevski
Roman u dve knjige.
Ovo delo ima specifičnu političku podlogu koja ga donekle izdvaja od ostalih romana Dostojevskog – govori se o pravcu kretanja novog vremena, o sukobu „zapadnjaka“ i „narodnjaka“, o političkom i moralnom nihilizmu.
Centralnu ulogu u romanu igra lik Nikolaja Vsevolodoviča Stavrogina. Oko njega se zasniva radnja ovog dela. Međutim, da bi se razumela ideja i ideja Dostojevskog vezana za roman, odnosno da bi se otkrile najveće zasluge i dometi tog romana, potrebno je razlikovati centralnu od glavne, odnosno primarnu i odlučujuću ulogu. Ovo poslednje ne pripada liku Stavrogina i tu leži možda najveća finoća pisčevog velemajstorskog poteza odigranog u romanu, koji se suštinski razlikuje od ostalih dela Dostojevskog.
Međutim, Dostojevski ne bi bio to što jeste kad bi roman ograničio samo na njegov istorijski kontekst. U knjizi se tanano ispituje psihologija junaka, motivi čovekovog ponašanja, uzroci i posledice ljudskih postupaka, apsurdnost i paradoksalnost života, sukob generacija, samoubistvo.
Recenzije
Još nema komentara.