Prodavnica
Aloja – Biljka koja leči
Cerealije
NLO – ISTINA ILI LAŽ
Savremena popularna kultura, a pogotovo ona filmska, mit o posetiocima iz svemira proširila je do neslućenih granica. Na televizijama možemo da vidimo na hiljade mogućih predstava naše svemirske braće, ali je ključno pitanje i dalje bez odgovora – ima li života tamo gore? „Vojadžeru” su te teritorije tek deo svakodnevnog okruženja...
Beka Ficpatrik – Tiho, tiho
Nora, učenica drugog razreda gimnazije, sa oprezom stupa u bliske odnose sa drugima i nakon bolne porodične drame koja je uticala na njen emotivni život, nerado otvara svoju dušu. Osim drugarice Vi, njene srodne duše, ali i potpune suprotnosti, Nora se nikome ne poverava.
Međutim, jednog dana, u njen život ulazi Peč. Neopisivom, magičnom silom, Peč privlači Noru i ona mu lagano, ali protiv svoje volje, dopušta da joj se približi.
Ipak, Peč nije običan momak. Ne samo zbog nesvakidašnje, privlačne pojave, već i zbog mračne tajne koju nosi sa sobom.
Miloš Petković, Mladen Đorđević – OD MAČA DO KUBURE
Na jednom se mestu okupiše zmajeviti srpski vitezovi i neustrašivi hajduci, isti oni koji su kroz istoriju svetu srpsku zemlju sopstvenom krljvlju natapali, ne bi li budućim pokolenjima obezbedili mir, blagostanje i slobodu. Za njih cena života nije bila prevelika jer su znali kakvu svetinju brane. Zato su bez razmišljanja potezali za mačem i kuburom, i na taj način zapisali svoja imena u knjigu večnosti.
Nigde se na taj način ne prepliću istorijsko i mitsko kao na mestu sastanka Obilića, Kosančića, Toplice Milana, pa svetog cara Lazara, Zmaj Ognjenog Vuka, Stefana Visokog i Marka Kraljevića što jaše na vernome Šarcu, dok im u susret pristižu Crni Đorđe, te neustrašivi hajduk Veljko Petrović, nebeska kubura Sinđelić, Zmaj od Noćaja i Zeka Bubuljaša. Takvi heroji ne smeju biti zaboravljeni.
Džejms Paterson: Veštica i veštac 2 – Dar
SLUŠAJTE ME. NEMAMO MNOGO VREMENA. Kažu da smo moja sestra i ja veštica i veštac. Smatraju nas traženim zločincima. Vašim takozvanim neprijateljima. Ali verujte mi kad vam kažem da su ovo NAJGORI TRENUCI dok su najbolji trenuci tek nešto više od daleke uspomene. Zamislite da je sve ono što volite najviše na svetu i verovatno uzimate zdravo za gotovo, sad zabranjeno. Vaše knjige, muzika, filmovi, slike... sve vam je oduzeto. Spaljeno. Takav je život u Novom poretku, pod takozvanom vladom – ili surovim totalitarnim režimom – koja je zagospodarila ovim svetom. Sad sa svakim dahom moramo da se borimo za ono malo sloboda koje su nam preostale. ČAK JE I NAŠA MAŠTA U OPASNOSTI.
Ivan Nešić – JEDAN NA JEDAN
Zoran Jakšić – SEVERNJAK
U svetu okovanom ledom i snegom, kroz mrazna bespuća opstaju rodno - plemenske veze izmišljenog naroda nalik na Slovene. Ispripovedana iz prvog lica, ova knjiga nam opisuje jedan maštovit svet pun drugačijih pravila, zakona i odnosa, ali nikako ne oskudeva ni u čistoj, krvavoj akciji i pustolovini. Zoran Jakšić se već dokazao kao značajan pisac srpske fantastike, a u ovom romanu nam svojim konciznim, lako čitljivim i bogatim stilom iscrtava jedan sumorni svet ukoričen mrazom, ledom i krvnim vezama važnijim od života.
Dragan R. Filipović – ZLATNA KNJIGA
Negde između čiste fantastike, SF literature i glavnog toka, odvija se ova brilijantna sprdačina sa dobro doziranim satiričnim žaokama, bez mogućnosti da bude ukroćena i do kraja shvaćena. Odavno nije bilo tako "razbarušeno-organizovane" i od početka do kraja kreativnom energijom nabijene knjige.
Zlatna knjiga ima sve elemente moderne filmske montaže prilagođene gradu Užicu u dva istorijska perioda; prati brojne obične ljude u socijalnom i duhovnom posrnuću poslednjih dana Jugoslavije, prinuđene da se hvataju ukoštac sa starom magijom i mitskim situacijama kada se mnogi snovi raspršuju a poneki i ostvaruju.
Zoran Živković – BIBLIOTEKA
Zoran Živković je najplodniji srpski pisac u XXi veku; najprevođeniji i najeksponiraniji u inostranstvu. Brojne njegove knjige su prevedene na brojne jezike, a za mozaik-knjigu Biblioteka dobio je Svetsku nagardu za fantastiku 2004. godine. Živković ima dosad objavljeno 18 knjiga i mada su one većinom slične po tematici i pristupu, neki naslovi se mogu izdvojiti kao izuzetni; pored Biblioteke, tu su nemogući susreti i Sedam dodira muzike. Upravo ta brojnost naslova je čest problem kod prihvatanja Živkovićeve proze jer se lako desi da mu potencijalni čitalac pristupi kroz slabiji ili neodogovarajući naslov i stekne pogrešnu sliku o celini stvaralaštva. U svakom slučaju, Živkovićev rad u Srbiji ima tu kob da se o njemu sudi uglavnom na osnovu loših primera. takođe, ono što je gotovo eliminisalo Živkovića iz glavnog toga srpke književnosti jeste to što su njegova dela apolitična, anacionalna, ageografska i aistorijska... on se jednostavno bavi malim čovekom (najčešće piscem) u susretu sa neobičnošću.