- Broj strana: 176
- Format: 21 x 30
- Povez: Tvrd
- Pismo: Ćirilica
- Isporuka: Ovu knjigu isporučujemo samo u Srbiji
-56%
ŠTA JE ŠTA ČAROBNJACI VEŠTICE I MAGIJA
500,00 RSD 199,00 RSD
Arso Ivanović
1.000,00 RSD
Žitije Presvete Bogorodice za decu
1.800,00 RSD 800,00 RSD
Pisac je živopisno dočarao život Majke Božje i ilustrovao knjigu predivnim crtežima kako bi čitaocu tekst učino što razumljivijim. Autor pripoveda o važnim događajima iz života Bogomajke, počevši od neobičnog rođenja do vaznesenja.
Kategorije: Istorija, Uncategorized
Opis
Recenzije (0)
Budite prvi koji će napisati recenziju za „Žitije Presvete Bogorodice za decu“ Odustani od odgovora
Povezani proizvodi
Biografika: Leonardo
Serijal Biografike predstavlja potpuno nov način sagledavanja života i dela najvećih svetskih mislilaca i stvaralaca. Izdanja su rađena po šablonu 50 podataka, datuma, misli, navika i dostignuća koji su odredili datu ličnost, a oslanjaju se na informativno-grafičke metode kako bi ih čitaocima predstavile na živ i sažet način.
od autora Endru Kirk
Dušan i Drundilo
OPIS KNJIGE
Edicija Životi srednjovekovnih srpskih vladara. Priča o odrastanju Dušana Silnog.
Pored svih stvari koje je za života uradio, mladi Dušan je stigao da se druži i sa medvedom Durundilom, koji je slučajno došao do njegovog svora. Pravo medveđe spadalo i lakrdijaš, zna da se klanja, pozdravlja i izvodi nestašluke. Pošto zavoli kralja, počinje da ga prati i oponaša, kao da se i sam priprema da bude kralj.
Durundilo jedva čeka da se dokopa mača i krene u boj sa ostalim ratnicima. Međutim, jednoga dana ova junačina vraća se preplašena iz obližnje šume. Niko nije mogao da odgonetne šta se u šumi dogodilo i šta je grdosiju Durundila moglo da prestravi... Kulturna istorija Srba Jovan Deretić
Reč je o jedinstvenoj knjizi od neprocenjivog značaja za istoriju srpske kulture i književnosti, koja je po prvi put od svog objavljivanja potkrepljena velikim brojem slika i fotografija spomenika kulture, manastira, fresaka, kompozicija i mnogih drugih značajnih tekovina viševekovne kulturne istorije Srba.
OD MAČA DO KUBURE- Miloš Petković, Mladen Đorđević
Mилош Обилић - Легенда о змајевитом витезу
Топлица Милан - Српски Робин Худ
Иван Косанчић - Змај од Радана
Кнез Лазар Хребељановић - Од Видовдана до Вечности
Вук Бранковић - Издан од историје, преварен од смрти
Деспот Стефан Лазаревић - Витез Змајевог реда
Марко Мрњавчевић(Краљевић) - Митолошки отпор српског духа
Бановић Страхиња - Милосрдни осветник
Вук Гргуревић Бранковић - Змај Огњени Вук
Време Српских Хајдука
Ђорђе Петровић(Карађорђе) - Црни Ђорђе
Стеван Синђелић - Небеска кубура
Вељко Петровић - Ураган из Крајине
Станоје Стаматовић Главаш - Хајдучки вук
Стојан (Добриловић) Чупић - Змај од Ноћаја
Јован Глигоријевић - Зека Буљубаша
„ Најбољи синови и кћери нашег народа пали су у рату. Било би боље да је обрнуто али то није ни логично ни могуће. То се и може тражити само од најбољих. “
Душко Радовић
Кроз богату историју српског народа, понајвише великана указала се у најтежим тренуцима, у борби за опстанак, нада у боље сутра и слободу.
Вихорна, ратна времена изнедрила су посебне људе, спремне да свој живот жртвују зарад других, зарад општег добра и слободе сопственог народа. Жеља да надолазећим генерацијама осигурају мир и просперитет сврстала их је у ред великана чија имена никада неће бити заборављена, у ред оних који ће вечно живети због дела која су иза себе оставили и због жртава које су за живота поднели.
Од средњег века и времена витезова, мачева и дугих копаља, па до Првог и Другог српског устанка, хајдука и кубура, на нашим просторима рађали су се, живели, борили се и за родну груду умирали неки посебни људи који се у овој књизи окупише на једном месту.
Они су ти који су знали да бој не бије
свijетло оружје, већ бој бије срце у јунака. (Петар Петровић Његош, Горски Вијенац)
Њима није било важно колика је сила која им прети, већ какву светињу бране. (Кнез Лазар, Кнежева вечера)
Они су одлучили да крв оставе на родном прагу, на грумену домовине, место да зној проливају у ропству или по туђинским друмовима.
Зато се данас по њима зову школе и улице, зато паркове красе њима посвећени споменици, и зато су се сви они, потпуно заслужено, нашли и у овој књизи.
Peti talas Rik Jensi
Nakon prvog talasa, ostade samo tama. Nakon drugog, utekoše oni koji su imali sreće. Nakon trećeg, preživeše oni koji nisu imali sreće. Nakon četvrtog, važi samo jedno pravilo: ne veruj nikome. Na napuštenom putu u obzorje petog talasa, Kasi beži od Drugih. Od bića koja samo liče na ljudska, bića koja pustoše po selima i ubijaju sve koji im se nađu na putu. Bića koja su potamanila sve preživele do poslednjeg.
Kasi na putu upoznaje Evana, i shvata da je pred njom težak izbor. Mora da bira između poverenja i očaja, između otpora i predaje, između života i smrti. Mora ustati ili odustati.
Slavomir Nastasijević-Julije Cezar
Slavomir Nastasijević
Julije Cezar
„Cezar je pravio dalekosežne planove. Sebe je video kao gospodara sveta, pa je nameravao da sve zemlje potčini svojoj vlasti. Divovski plan Aleksandra Makedonskog počeo je da ga progoni. I veliki Rimljanin se zanosio idejom o helenizaciji ne samo Azije nego i celog sveta. Nameravao je da prodre u najzabačenije kutke dalekih zemalja, da svuda za sobom ostavi tragove napretka i kulture i, što je najvažnije, da pronese rimske orlove... Cezar je savladao sve svoje neprijatelje koji su mu nauditi mogli oružanom silom, bio je
izabran za doživotnog diktatora, i sad je čeznuo za kraljevskom krunom. Kleopatra mu je često govorila da će rimski senatori, njegovi najljući protivnici, napraviti kraljevsku krunu i lično mu je staviti na glavu. Cezar je taj čas željno očekivao...“
Ličnost rimskog vojskovođe, državnika i pisca Gaja Julija Cezara ponukala je Slavomira Nastasijevića da napiše roman upravo o njemu.
Cezar je osvojio Galiju, posle građanskog rata protiv Gneja Pompeja Magna postao je doživotni diktator, čime je započeo preobražaj Rima iz republike u carstvo; ubijen je u Senatu. Postavši u zapadnom kulturnom krugu sinonim za autokratskog vladara, ali i za veštog vojskovođu uz bok Aleksandru Velikom, mnogo kasnije Napoleonu Bonaparti, njegovo je ime u mnogim evropskim jezicima u srednjem veku dalo reč za vladara. Ime mu je zapamćeno i u reformi računanja vremena koju je proveo 45. p. n. e., koje se naziva julijanskim kalendarom, a po njemu je i nazvan mesec jul. Njegov buran život i veza s Kleopatrom oživljavaju na stranicama Nastasijevićevog romana otkrivajući nam brojne zanimljive tajne: pobede, poraze, borbu na život i smrt, nadmetanje ljubavi i moći...
Beleška o piscu
Slavomir Nastasijević (Gornji Milanovac, 1904 – Novi Sad, 1983) potiče iz umetničke porodice. Njegova starija braća bavila su se slikarstvom (Živorad), književnošću (Momčilo) i komponovanjem (Svetomir). Diplomirao je klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Svoju književnu karijeru započeo je objavljivanjem humorističkih priloga u listovima Zvono, Ošišani jež, Jež i Pravda, a objavio je i dve komedije: Vračara Božana (Vršac, 1937) i Nesuđeni zetovi (Vršac, 1939). U humorističku prozu spada i njegov roman Istina o Mališi Čvoriću (Novi Sad, 1981). U zreloj fazi svog stvaralaštva Nastasijević objavljuje istorijske romane: Gvapo (Beograd, 1957), Hannibal ante portas (Beograd 1958), Aleksandar Makedonski (Beograd, 1961), Julije Cezar (Beograd, 1964) i Karlo Martel (Beograd, 1989). Teme za svoje istorijske romane nalazio je i u srpskoj srednjovekovnoj istoriji, koju je podrobno proučavao i uspešno transponovao u svoja dela: Despot Stefan (Beograd, 1960), Vitezi kneza Lazara (Beograd, 1962), Legende o Milošu Obiliću (Beograd, 1966) Stefan Dušan (Beograd, 1975), Teško pobeđenima (Beograd, 1976) i Ustanak u Zeti (Beograd, 1984). Slavomir Nastasijević u svojim romanima verodostojno oslikava neke od najbitnijih istorijskih ličnosti našeg srednjeg veka, kao što su Stefan Vojislav, Stefan Dušan, knez Lazar, despot Stefan Lazarević, despot Đurađ Branković i drugi kosovski junaci. Dopunjujući plejadu svojih likova, Nastasijević stvara i neistorijske karaktere koji se maestralno uklapaju u istorijsku podlogu njegove romaneskne proze.
Svet bez kraja Ken Folet
Više o knjizi
Katedrala i njen prior ponovo su u središtu zbivanja, u mreži ljubavi i mržnje, ponosa i pohlepe, ambicije i osvete. Zidarski esnaf, koji smo u Stubovima zemlje ostavili u povoju, prerastao je u uticajno udruženje, koje za glavnog graditelja urušene crkve predlaže Mertina, a prior Godvin odlučuje da mu ukaže poverenje. Mladi zidar i arhitekta prolazi kroz teška iskušenja: lokalni moćnik zatvorio je kamenolom, a prior nije zadovoljan tempom i troškovima obrade katedrale. Povrh svega, Keris, nezavisna i samouverena žena u koju je Mertin zaljubljen, ne želi da se uda za njega, iako ga voli. Kao i u Stubovima zemlje, Folet je u Svetu bez kraja dočarao sva dostignuća, zablude i pošasti srednjeg veka: od sjaja zadivljujućih, za ono vreme izuzetno naprednih arhitektonskih rešenja i medicinskih dostignuća, do pogubnog sujeverja, nemilosrdnog nasilja i jezive pretnje koja je u srednjem veku desetkovala evropska sela i gradove: kuge.
Recenzije
Još nema komentara.