Knjige na popustu
Slikovnica: Štrumpfastične priče – Tajanstveni putnik
Slikovnica: Štrumpfastične priče – Trojanski Štrumpf
Smrt Zeke Manroa – Nik Kejv
Zeka Manro prodaje kozmetičke preparate i snove pune nade usamljenim domaćicama duž južne obale Engleske. Kada ga iznenandna smrt supruge izbaci iz koloseka, u očajničkom pokušaju da uhvati korak sa stvarnošću, on odlučuje da uradi jedino što mu pada na pamet – kreće na put sa svojim malim sinom.
Dok Zeka ide od vrata do vrata, trgujući svojom robom i svojom seksualnom harizmom, devetogodišnji Zeka Junior strpljivo sedi u kolima, upoznajući svet preko stranica enciklopedije. Nežna slika odnosa između oca i sina, Smrt Zeke Manroa je izvanredna, besna i nadasve zanimljiva knjiga, puna duha i misterija, koje će svi ljubitelji Nika Kejva prepoznati kao zaštitni znak njegovog stvaralaštva.
SOVINO JATO 1
Mudra i pametna deco, stiže vam SOVINO JATO da vas s lakoćom nauči kako da uz razumevanje i zapažanje razvijate svoje sposobnosti. Pokazaće vam kako da se dobro koncentrišete i sa zadovoljstvom rešite sve što je pred vama, a to su: matematički zadaci, slovne zavrzlame, rebusi, lavirinti, mozgalice i još mnogo toga zanimljivog. Uživajte i bogatite svoje znanje!
SOVINO JATO 2
Mudra i pametna deco, stiže vam SOVINO JATO da vas s lakoćom nauči kako da uz razumevanje i zapažanje razvijate svoje sposobnosti. Pokazaće vam kako da se dobro koncentrišete i sa zadovoljstvom rešite sve što je pred vama, a to su: matematički zadaci, slovne zavrzlame, rebusi, lavirinti, mozgalice i još mnogo toga zanimljivog. Uživajte i bogatite svoje znanje!
SOVINO JATO 3
Mudra i pametna deco, stiže vam SOVINO JATO da vas s lakoćom nauči kako da uz razumevanje i zapažanje razvijate svoje sposobnosti. Pokazaće vam kako da se dobro koncentrišete i sa zadovoljstvom rešite sve što je pred vama, a to su: matematički zadaci, slovne zavrzlame, rebusi, lavirinti, mozgalice i još mnogo toga zanimljivog. Uživajte i bogatite svoje znanje!
SOVINO JATO 4
Mudra i pametna deco, stiže vam SOVINO JATO da vas s lakoćom nauči kako da uz razumevanje i zapažanje razvijate svoje sposobnosti. Pokazaće vam kako da se dobro koncentrišete i sa zadovoljstvom rešite sve što je pred vama, a to su: matematički zadaci, slovne zavrzlame, rebusi, lavirinti, mozgalice i još mnogo toga zanimljivog. Uživajte i bogatite svoje znanje!
SPAS – DŽULI GARVUD
Ledi Džoana je vest o smrti svog muža primila sa nevericom, i nadom. Nakon godina provedenih u braku sa nasilnikom, konačno je bila slobodna. Ali cena te slobode bio je porez koji je morala da plaća kralju Džonu. Kako bi ih spasаo nameta, njen brat je odlučio da joj pronađe novog muža i izbor je pao na Gejbrijela Makbejna, zgodnog Škota grubih crta lica, ali nežnog srca, sa kojim je zajedno ratovao. Iako nije želela ponovo da se uda, plašeći se da bi neprijatno iskustvo moglo da se ponovi, ipak je pristala i ubrzo se zaljubila u svog gorštaka. Pomalo tvrdoglava i buntovna, unosila je razne promene i uspela da raskravi srce svog supruga. Oklevetana da je jalova, nije mogla da veruje da je blagoslovena trudnoćom. I sve je bilo kao u bajci, ali je sreća bila kratkog daha. Do klana Makbejnovih stigao je zao glas da je Džoanin bivši muž i gospodar živ i zdrav, i da želi svoju ženu nazad...
Srpske narodne bajke i pripovetke
Srpske narodne bajke i pripovetke predstavljaju zbirku poučnih i čarobnih priča koje prepliću stvarnost i fantastiku. Svaka priča nosi pouku o važnim životnim vrednostima.
- Sveti Sava i đavo
- Čardak ni na nebu ni na zemlji
- Aždaja i carev sin
- U cara Trojana kozje uši
- Baš čelik
- Nemušti jezik
- Zlatna jabuka i devet paunica
- Devojka brža od konja
- Devojka cara nadmudrila
- Laž i paralaž
- Biberče
- Pravda i krivda
- Svetu se ne može ugoditi
- Utopi se pop što ruku nije dao
- Era sa onoga sveta
- U laži su kratke noge
- Pepeljuga
- Era i kadija
SRPSKI VITEZOVI U DOBA NEMANJIĆA
Monografska publikacija Srpski vitezovi u doba Nemanjića delo je koje u celosti potpisuje slikar Nebojša Đuranović; Đuranović je, naime, i autor teksta i autor vrednih ilustracija, rađenih tehnikom ulje na platnu.
Sažeti životopisi srpskih vladara iz dinastije Nemanjića i bočnih dinastija, osnova su koju autor nadograđuje uvidom u društveno uređenje srednjovekovne Srbije, ali i u svakodnevni život koji iz tog uređenja proističe, kao i u važne bitke, sudbonosne za srpsku državu srednjeg veka, u kojima su slavu stekli srpski vladari i vitezovi.
Zahvaljujući strukturi dela, autor je iz zaborava izvukao mnoge lepe reče staroslovenskog jezika i srpske redakcije staroslovenskog, podsećaćajući čitaoce ko su bili meropsi, sokalnici i otroci, šta su to soće, obroci i pozobi. Drugi deo teksta u potpunosti je posvećen opremi i oružju srpskih vitezova srednjeg veka i bogato je ilustrovan preciznim prikazima opreme i oružja.
Estetski kanoni slikara Nebojše Đuranovića našli su svoj savršen izraz u plemenitim crtama lica srpskih srednjovekovnih velikaša i veličanstvenoj lepoti njihovih haljina, stegova i štitova. Upravo raskošna likovna oprema cele knjige ukazuje na autorovu ideju da stvori delo, koje zahvaljujući umetničkim dometima njegovih ilustracija prevazilazi edukativnu funkciju samog teksta i postaje reprezentativna knjiga koja će, kao i spomenici iz vremena koje slika i prepričava, postati deo srpske kulturne baštine.
ŠTA JE ŠTA ČAROBNJACI VEŠTICE I MAGIJA
Profesor dr Kristof Dakselmiler pripoveda interesantnu priču o magiji. Priča nam o tumačima snova iz antičkih vremena, objašnjava značaj magije za razvoj prirodnih nauka i predstavlja njene moderne oblike, kao što je spiritizam. Šta je "crna", a šta "bela" magija? Šta je prizivanje duhova? Kako je došlo do progona veštica? Može li verovanje u magiju stvarno da ima uticaja na...
Štefan Cvajg – 24 časa jedne žene
Štefan Cvajg je uživao fanatičnu odanost čitalaca i divljenje Hermana Hesea. Književni naslednik Čehova, Konrada i Mopasana, sa primesom Šopenhauerovog senzibiliteta, ovaj austrijski pisac važio je između 1920. i 1940. godine za jednog od najpoznatijih, najprevođenijih, najčitanijih pisaca u Evropi.
Ova Cvajgova novela, više puta filmovana, pripovest je o jednom od najživopisnijih, najlepših, ali i najužasnijih dana iz života jedne engleske udovice, pripadnice visokog društva, čiju pažnju je pri prvom pogledu privukao jedne večeri u Monte Karlu mladi, okoreli kockar, propali poljski diplomata. Očaravši je svojom harizmatičnom ličnošću, on je uvlači u svoj turbulentan, nestabilan život.
Pitanje moralnosti žena, pogotovo udatih, zaokuplja pažnju svih društava već milenijumima. Cvajgova pripovest o dvadeset četiri časa iz života jedne udate, porodične žene, ispričana dinamično, uzbudljivo, s puno strasti, stavlja opet pred nas tu večno aktuelnu temu nagoneći nas na preispitivanje sopstvenih stavova. Koliko smo u stanju da razumemo tuđa osećanja u okolnostima u kojim se možda nikada nismo nalazili, možemo li da oprostimo ili smo spremni samo da osuđujemo, da kritikujemo? Previše je šaren svet da bismo njegov smisao videli samo crno-belo. Možda će upravo ova knjiga uticati na to da nam se prošire vidici, ili će nekome olakšati savest. No, sigurno je da će nam ulepšati, obogatiti i oplemeniti vreme koje provedemo čitajući je.
Štefan Cvajg – Erazmo Roterdamski
Kao u priči pitko izlaže Cvajg istorijske i biografske okolnosti koje su uticale na formiranje Erazma kao osobe čija je životna težnja bila harmonična sinteza suprotnosti u ljudskom duhu, osobe koja ne odobrava drastične mere. Rat mu se činio nespojivim sa moralno mislećim čovečanstvom. Samo je jednu stvar na zemlji kao suprotnost razumu istinski mrzeo: fanatizam. Samostalnost u mišljenju smatrao je nečim što se samo po sebi razume. Ne boraveći stalno ni u jednoj zemlji i kao kod kuće u svima njima, prvi svesni kosmopolit i Evropejac, nije priznavao nadmoćnost jedne nacije nad drugom, i pošto je narode cenio jedino po njihovim najplemenitijim i najobrazovanijim duhovima, po njihovoj eliti, svi su mu izgledali dostojni ljubavi. Erazmo i njegove pristalice smatrali su napredak čovečanstva putem prosvećenosti mogućim i željno su iščekivali mogućnost da se pojedinac, kao i celo društvo, vaspita širenjem obrazovanosti.
Stefani Majer – Kratak drugi život Bri Taner
Upoznajte svet Sumraka iz novog, mračnijeg ugla... Bri Taner se gotovo i ne seća svog života pre nego što je dobila izoštrena čula, neverovatnu fizičku snagu i nadljudske reflekse... pre nego što je postala vampirica, uvek željna krvi...
Dijego dugim, snažnim udahom uvuče vazduh kroz nos - a ja posmatrah kako mu se telo menja. Pognuo se na krovu, jednom se rukom držeći za ivicu. Sva ona neobična druželjubivost iščeznu, i on se pretvori u lovca.
Prepoznala sam to stanje i zbog toga se nisam osećala neprijatno jer sam ga razumela.
Isključila sam mozak, došlo je vreme za lov. Duboko sam udahnula, uvlačeći miris krvi koji je kolao u ljudima ispod nas. Oni nisu bili jedini ljudi naokolo, ali su nam bili najbliži. Morali ste da se odlučite koga ćete loviti, pre nego što nanjušite svoj plen.
Sada je prekasno da se promeni odluka.
Stepa – Anton Pavlovič Čehov
Stepa, koju je Čehov napisao 1887. godine, neposredno pre čuvenog pozorišnog komada „Ivanov“, izdvaja se u njegovom opusu kao duža novela o putovanju jednog dečaka kroz stepu. taj simbol beskraja Rusije. U ovom delu ima mnogo autobiografskog. Stepa za
uzima posebno mesto u očaravajućim romanima o inicijaciji u svetskoj književnosti (kao što su, na primer, Puškinova „Kapetanova kći“, „Prva ljubav“ Turgenjeva, Konradova „Mladost“, „Dnevnik o Čarnojeviću“ Miloša Crnjanskog, Floberov „Novembar“, „Avanture pod pločnikom“ Dilana Tomasa, Selindžerov „Lovac u žitu“, Fanteov „Put za Los Anđeles“, Bolanjovi „Divlji detektivi“, Pelevinov „Omon Ra“, „Zona“ Sergeja Dovlatova, Hamsunova „Glad“. . . Često su to prvi romani jednog pisca, a ponekad ostaju jedino njegovo delo.
Stepa je leksikon poetike A. P. Čehova, knjiga koju mogu da čitaju sve generacije, i kojoj uvek mogu da se vrate.
„Putuješ sat, dva. . . Na putu te susreće ćutljivi starachum ili kamena žena, koju je postavio bogzna ko i kada, bez šuma preleti nad zemljom noćna ptica, i ti se, malo-pomalo, prisećaš stepskih legendi, priča namernika, bajki dadilja, i svega onog što si i sam video i dušom osetio. I tada, u cvrčanju insekata, u sablasnim obličjima i humovima, u tamnoplavom nebu, u mesečevoj svetlosti, u lepršanju noćne ptice, u svemu što vidiš i čuješ, počinješ da slutiš veličanstvo lepote, mladost, procvat svih moći i strasnu žeđ za životom; duša se odaziva prekrasnom, divljem zavičaju, i poželiš da zajedno s noćnom pticom poletiš nad stepom. U veličanstvenom zanosu lepote, u višku sreće, osećaš neku napregnutost i tugu, kao da stepa uviđa da je usamljena, da su njeno bogatstvo i duša za svet izgubljeni, da ih niko nije opevao, da nikome nisu potrebni, i kroz radosnu graju čuješ kako tužno, očajnički doziva: pesnika! pesnika!. . .“