Nenad Milkić - Pogrom 1: Kosti
1.100,00 RSD Originalna cena je bila: 1.100,00 RSD.990,00 RSDTrenutna cena je: 990,00 RSD.
Nenad Milkić - Pogrom 3 : Oganj
1.200,00 RSD Originalna cena je bila: 1.200,00 RSD.1.080,00 RSDTrenutna cena je: 1.080,00 RSD.
Nenad Milkić – Pogrom 2 : Kolona
1.100,00 RSD Originalna cena je bila: 1.100,00 RSD.990,00 RSDTrenutna cena je: 990,00 RSD.
Nastavak priče o porodici Kovačević. Roman o novijoj istoriji Krajine opisanoj u priči koja prati kretanje dve naizgled odvojene, ali u mnogim tačkama slične kolone.
Kategorije: Domaći pisci, Drama, Istorija, Istorijski, Nagrađene knjige
Opis
Izdavač: Milkić izdavaštvo
Povez: Tvrd
Format: 14 x 21 cm
Broj strana: 250
Pismo: Ćirilica
Godina izdanja: 2023.
Recenzije (0)
Budite prvi koji će napisati recenziju za „Nenad Milkić – Pogrom 2 : Kolona“ Odustani od odgovora
Povezani proizvodi
B. D. Benedikt – Sedam
Momo Kapor – USPOMENE JEDNOG CRTAČA
Vrhunac književnog stvaralaštva beogradskog pisca i slikara Moma Kapora. Knjiga u koju je utkano dugogodišnje bavljenje crtanjem i slikanjem, pretočeno u zanimljivu i uzbudljivu, gotovu pikarsku pripovest.
Po mnogo čemu zanimljiva i neobična knjiga, kombinacija više književnih rodova; dokumentarni roman autobiografskog karaktera, memoari i esejistika, uzbudljiva hronika o poslednjih pola veka naše umetnosti. Ovo je, takođe, i knjiga sa mnoštvom biografija velikih i malih crtača i slikara koje je autor lično poznavao - istorija osvajanja nedostižnog velikog sveta i plemenitih neuspeha koje su pri tom pretrpeli mnogi naši poznati i nepoznati umetnici u svetu.
Bogato ilustrovana crno-belim i kolor islustracijama.
Petar S. Maksimović – Proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru
500,00 RSD
Stalni napredak u ishrani ljudi ima za posledicu povećanu potrošnju povrća, ali i strože zahteve u pogledu njihovog kvaliteta. Naučni radnici čine velike napore da udovolje ne samo potrošačima povrtarskih proizvoda u pogledu kvaliteta, stvarajući bolje sorte i hibride već i da za proizvođače stalno usavršavaju tehnologije proizvodnje kako bi se sa što manje ulaganja dobila rentabilna proizvodnja.
Slavomir Nastasijević – Aleksandar Makedonski
U ovom napetom i zanimljivom romanu, Slavomir Nastasijević nam dočarava život Aleksandra Makedonskog ( 356. p. n. e – 323. p. n. e), makedonskog kralja i najvećeg vojskovođe i osvajača starog veka, čoveka kome je uspelo da ujedini sve antičke grčke gradove-države i plemena i povede ih u osvajanje ogromnog Persijskog carstva. Do svoje dvadeset četvrte godine Aleksandar je osvojio najveći deo tada poznatog sveta i stvorio grčko carstvo koje se prostiralo od Balkana do Indije.
Aleksandar Makedonski, kome je pošlo za rukom da tokom trinaestogodišnje vladavine porazi sve protivnike, kazao je generalima okupljenim oko njegove samrtne postelje da će imperiju ostaviti,,najačem’’ od njih, a predvideo je i mračnu budućnost svome carstvu.
Smrt Aleksandra Makedonskog, jednog od najvećih osvajača u istoriji, obavijena je velom tajne.Makedonski vojskovođa umro je u trideset drugoj godini.Posle jedne pijanke teško se razboleo, da bi jedanaest dana kasnije izdahnuo od groznice.Dok drugi smatraju da mu je presudio tifus, drugi sumnjeju da ga je neko od njegovih vojnika otrovao.
O nasleđu Aleksandra Makedonskog Slavomir Nastasijević piše:
,,Iza njega su ostale mnoge nove naseobine iz kojih su postali razvijeni gradovi, pomorske luke i rečni saobraćaj i druge vidne posledice mešanja Istoka sa Zapadom. Ubrzo je i Aleksandrija zablistala sjajem i kulturom. Aristotel postaje osnivač i upravnik Aleksandrijske biblioteke koja broji nekoliko stotina hiljada rukopisa. Pojavljuju se i novi pesnici: Teokrit, Heronda, Kalimah i drugi. Tako su iza Aleksandrove velike avanture ostali poneki tragovi.’’
Slavomir Nastasijević – Despot Stefan
Kako oživeti prošlost, burne događaje o kojima inače čitamo u udžbenicima istorije? Na ovo pitanje nije teško odgovoriti kad uzmete u ruke sjajan istorijski roman Slavomira Nastasijevića Despot Stefan. Vešto, u maniru najboljih trilera, poštujući sled istorijskih događaja i okolnosti, a istovremeno dajući „mašti na volju“, pisac uspeva da nas vrati u vreme kad je mala srpska država bila prikleštena između dve velike sile, Turske i Ugarske.
Upečatljivi zanimljivi i živopisni likovi, poput dvojice prekaljenih ratnika Teodosija Mukotrpnog i njegovog druga Spasenija, uvlače se čitaocima pod kožu jer su neobični, duhoviti i nikad se ne zna šta će sledeće uraditi. Kad se tome doda detaljno i slikovito opisivanje Bitke na Rovinama 1395, Bitke kod Nikopolja 1396. i Bitke kod Angore 1402. godine, onda je to istorijski roman u svom najboljem izdanju, koji potvrđuje da nijedna istorija zapravo nije dosadna, štaviše poziva nas da ovu našu otkrivamo, istražujemo i još nešto o njoj naučimo.
Slavomir Nastasijević – Gvapo
„Kelti su uvek izlazili kao pobedioci i širili se na sve strane po Evropi. Njihov način života i ratovanja bio je daleko iznad zaostalih, rasturenih hordi koje su se često uništavale između sebe, i kojima nije ni padalo na pamet da se ujedine i zajednički pruže otpor strašnom neprijatelju“, piše Slavomir Nastasijević na stranicama jednog od najboljih istorijskih romana naše književnosti Gvapo. Autor nas, na samo njemu svojstven način, vodi na putovanje kroz praistoriju, u smutna i burna vremena kad su se Kelti doseljavali na Pirinejsko poluostrvo.
Preživevši propast svog plemena, glavni junak, mladi Iberac Gvapo, našao se pred teškim iskušenjem: mora da preživi, prilagodi se i ukrade znanje od Kelta, koji su sve samo ne blagonakloni prema neprijateljima. U toj svojoj pustolovini, on upoznaje sebe, snagu svog karaktera, ali i sopstvene slabosti. Zaljubljuje se u tajanstvenu keltsku princezu, i njih dvoje će snagom svoje ljubavi utrti put nastanku keltiberskog naroda, a kako se to dogodilo otkriva vam ovaj čarobni roman koji se ne ispušta iz ruku.
Slavomir Nastasijević – Vitezi Kneza Lazara
Slavomir Nastasijević u svojim romanima verodostojno oslikava neke od najbitnijih istorijskih ličnosti našeg srednjeg veka, kao što su Stefan Vojislav, Stefan Dušan, knez Lazar, despot Stefan Lazarević, despot Đurađ Branković i drugi kosovski junaci. Dopunjujući plejadu svojih likova, Nastasijević stvara i neistorijske karaktere koji se maestralno uklapaju u istorijsku podlogu njegove romaneskne proze.
Ni roman Vitezi kneza Lazara ne odstupa od ovog obrasca. U romanu se, naravno, najviše prostora daje učesnicima Maričke i Kosovske bitke, ali Nastasijević čitaoca nenametljivo upoznaje sa starim gradovima, utvrđenjima, rudarskim središtima i trgovinom, zanatskim i ratarskim proizvodima, odećom, oružjem, zadužbinama, a što je posebno značajno – s verovanjima i shvatanjima, s mentalitetom srednjovekovnog društva.
SRPSKI VITEZOVI U DOBA NEMANJIĆA
2.640,00 RSD
Monografska publikacija Srpski vitezovi u doba Nemanjića delo je koje u celosti potpisuje slikar Nebojša Đuranović; Đuranović je, naime, i autor teksta i autor vrednih ilustracija, rađenih tehnikom ulje na platnu.
Sažeti životopisi srpskih vladara iz dinastije Nemanjića i bočnih dinastija, osnova su koju autor nadograđuje uvidom u društveno uređenje srednjovekovne Srbije, ali i u svakodnevni život koji iz tog uređenja proističe, kao i u važne bitke, sudbonosne za srpsku državu srednjeg veka, u kojima su slavu stekli srpski vladari i vitezovi.
Zahvaljujući strukturi dela, autor je iz zaborava izvukao mnoge lepe reče staroslovenskog jezika i srpske redakcije staroslovenskog, podsećaćajući čitaoce ko su bili meropsi, sokalnici i otroci, šta su to soće, obroci i pozobi. Drugi deo teksta u potpunosti je posvećen opremi i oružju srpskih vitezova srednjeg veka i bogato je ilustrovan preciznim prikazima opreme i oružja.
Estetski kanoni slikara Nebojše Đuranovića našli su svoj savršen izraz u plemenitim crtama lica srpskih srednjovekovnih velikaša i veličanstvenoj lepoti njihovih haljina, stegova i štitova. Upravo raskošna likovna oprema cele knjige ukazuje na autorovu ideju da stvori delo, koje zahvaljujući umetničkim dometima njegovih ilustracija prevazilazi edukativnu funkciju samog teksta i postaje reprezentativna knjiga koja će, kao i spomenici iz vremena koje slika i prepričava, postati deo srpske kulturne baštine.

Recenzije
Još nema komentara.